Što je invalidnost?


Zakon o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', br. 102/98,127/00 i 59/01 – u nastavku teksta; ZOMO) u čl. 34. propisuje dvije vrste invalidnosti. U stavku 1. propisuje da invalidnost postoji kada je kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu, prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

Potpuna invalidnost prema definiciji stavka 2.u članku 34. ZOMO-a postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad).

Na osnovi ovih dviju invalidnosti, profesionalne nesposobnosti za rad i opće nesposobnosti za rad, stječu se pod propisanim uvjetima različite vrste invalidskih prava, i to invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, pravo na rehabilitaciju i pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

Invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, je za 1/3 manja od invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad. Pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne stječe se u slučaju kada se utvrdi da se osiguranik, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu (čl. 34. st. 4. ZOMO-a). U tom slučaju osiguranik stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Iz navedenog proizlazi da su prema propisima ZOMO-a invalidi rada oni osiguranici koji na osnovi invalidnosti ostvare pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju (čl. 35. ZOMO-a). Često se pogrešno u medijima u invalide rada svrstavaju osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje. Tjelesno oštećenje može prema svojoj težini uzrokovati invalidnost ali ono samo po sebi kao tjelesno oštećenje nije uvijek i invalidnost.

1/ Invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad

Invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad mogu ostvariti svi osiguranici osim poljoprivrednika i članova njihovih kućanstava (čl. 52. st.1. ZOMO-a). Stjecanje prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad nije osnova za prestanak ugovora o radu zaposlenika. Prema čl. 103. toč. 4. ZOR-a, ugovor o radu prestaje dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, a ne zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Kada se utvrdi da kod zaposlenika postoji profesionalna nesposobnost za rad, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka, ponuditi zaposleniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, što je više moguće, ponuđeni poslovi moraju odgovarati poslovima koje je zaposlenik prethodno radio. Ako se invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti tj. ako je invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad određena sa mirovinskim faktorom 0,3333, ili sa mirovinskim faktorom 0,5 za osiguranike čija je invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću (čl. 80., toč. 4. i toč. 6. ZOMO-a), poslodavac mora, prema čl. 101. st. 1. toč. 2. ZOMO-a, uspostaviti Prijavu o promjeni tijeka osiguranja - tiskanicu M-3P, i u istoj upisati podatke o:

  • datumu priznanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad;
  • radnom vremenu osiguranika nakon ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (tiskanica M-3P).

Tiskanica M-3P dostavlja se Odjelu poslova matične evidencije nadležne područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (skraćeno: Zavod).

Ako poslodavac nije uspostavio tiskanicu M-3P za prijašnjeg korisnika prava na rad sa skraćenim radnim vremenom, koji je preveden od 1. siječnja 1999. na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (čl. 174. st. 3. toč. 3. ZOMO-a) promjenom mirovinskog faktora 0,3333 ili 0,5, potrebno je da to što hitnije učini.

Podatke je potrebno izmijeniti zbog toga što:

  • Zavod mora uspostaviti podatke o stažu osiguranja i osnovici osiguranja za razdoblje za koje osiguranik ne radi; razmjerno prema nepunom radnom vremenu.
  • što Zavod mora uspostaviti R-S obrazac za korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
  • što poslodavac mora u R-S obrascu upisati podatke za korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

Naime, čl. 25. st. 6. ZOMO-a propisano je da se korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u staž osiguranja računa razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara dvostrukom vremenu provedenom u zaposlenju, ali najduže u trajanju do punog radnog vremena.

Osnovica za plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja od 1999. godine propisana je Zakonom o plaćanju doprinosa u 1999. godini (''Narodne novine'', br. 164/98. – u nastavku teksta: Zakon). U čl. 1. st. 4. Zakona propisano je da za osiguranike – korisnike invalidske mirovine iz čl. 25. st. 6. ZOMO-a, Republika Hrvatska plaća doprinos na osnovicu osiguranja – prosječnu bruto plaću iz prethodne godine u Republici Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku, razmjerno stažu ostvarenom u skladu s čl. 25. st. 6. ZOMO-a. Osnovica za plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za ovu kategoriju osiguranika utvrđena je na istovjetan način i u 2000. i u 2001. godini.

U godini 2002. osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja je proračunska osnovica koja je propisana Zakonom o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2002. godinu (''Narodne novine'', br. 114/01.). Visina proračunske osnovica propisana je Državnim proračunom Republike Hrvatske (''Narodne novine'', br. 116/01) za 2002. godinu i iznosi 3.326,00 kn.

Prema pravilniku o vođenju matične evidencije o osiguranicima, obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja (''Narodne novine'', br. 2/99. – u nastavku teksta: Pravilnik) Zavod uspostavlja Prijavu o stažu osiguranja, naknadi plaće i osnovici u vezi sa profesionalnom rehabilitacijom, invalidskom mirovinom zbog profesionalne nesposobnosti za rad – tiskanica M-6P, i u istu upisuje staž osiguranja i svotu osnovice.

Poslodavac koji zapošljava korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koji radi nepuno radno vrijeme, mora od 1. siječnja 2002. popuniti R-S obrazac (''Narodne novine'', br. 118/01.).

2/ Profesionalna rehabilitacija

U čl. 39. ZOMO-a propisano je da pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju osiguranici zaposlenici, obrtnici, trgovci pojedinci, osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, športaši i vrhunski športaši i CLANOVI uprave trgovačkih društava. Za osiguranike – zaposlenike troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje poslodavac na teret Zavoda (čl. 40. st. 2. ZOMO). Ostaje upitan radno – pravni status ovih osiguranika, jer ZOR ne propisuje da osobi koja je stekla pravo na profesionalnu rehabilitaciju prestaje radni odnos, a to znači da ih poslodavac ne može odjaviti s mirovinskog osiguranja. U slučajevima kada je osiguraniku zaposleniku priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju, poslodavac treba uspostaviti tiskanicu M-3P, i u istu upisati promjenu osnove osiguranja i datum promjene osnove osiguranja, tj. datum priznanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, jer od toga dana prestaje obveza poslodavca da isplaćuje plaću i plaća doprinos za mirovinsko osiguranje. Doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje plaća Zavod na naknadu plaće koja im pripada prema propisima o mirovinskom osiguranju (čl. 6. st. 5. Zakona o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2002. godinu.) Zavod od 1. siječnja 2002. godine plaća i doprinos za zdravstveno osiguranje i uspostavlja R-S obrazac.

3/ Invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad

Paziti na razliku od prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti i prava na profesionalnu rehabilitaciju. Pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad prema odredbama čl. 52 ZOMO-a mogu ostvariti sve osobe koje su osigurane kao osiguranici po ZOMO-u. Kada osiguranik ostvari pravo na invalidsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad iz čl. 34. st. 2. ZOMO-a, a koji nije primio naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima iz zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplaćuje od prvog idućeg dana do kojega je nakon utvrđene invalidnosti ostvario plaću (čl. 54. st. 4. ZOMO). Poslodavac je u ovom slučaju dužan uspostaviti Odjavu osiguranja - tiskanica M-2P i u istu upisati pristanak svojstva osiguranika, a to je zadnji dan do kojeg je osiguranik primio plaću, odnosno, do dana prestanka radnog odnosa. Međutim, ako je osiguranik na dan nastanka invalidnosti primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja, invalidska mirovina se isplaćuje od prvoga dana od dana kada je rješenje o priznanju prava na mirovinu postalo pravomoćno u upravnom postupku (čl. 54. st. 3. ZOMO). Pravomoćno rješenje je ono rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba ni pokrenuti upravni spor, a kojim je stranka stekla određena prava. Prema tome, poslodavac će istekom roka za žalbu od 15 dana, uspostaviti Odjavu osiguranja – tiskanicu M-2P. Potrebno je upozoriti da mnogi poslodavci nakon što im Zavod dostavi rješenje o priznanju prava na invalidsku mirovinu, ne odjave zaposlenika s mirovinskog osiguranja u propisanom roku ili ga uopće ne odjave.

Valja napomenuti da će poslodavci koji ne podnesu Zavodu propisanu prijavu u propisanom roku, imati za posljedicu ne prihvaćanje R-S obrasca od strane REGOS-a, a time i nemogućnost pravovremene isplate plaće.

Povećanje mirovinskog staža i smanjivanje starosne granice ne obračunava se svim invalidima samom činjenicom što je netko invalid ili mu je utvrđeno tjelesno oštećenje prema ranijim propisima i na osnovi toga priznavano pravo na povećani staž. To pravo priznaje se samo onima koji podnesu zahtjev i kojima je povodom takvog zahtjeva donošeno posebno rješenje o pravu na računanje povećanog staža.

Dakle, nema ostvarivanja prava na povećani staž a niti smanjivanja starosne granice bez naknadnog donošenja posebnog rješenja, kojim je utvrđeno svojstvo osiguranima- invalidne osobe.

 

Prava invalida na povećani staž i smanjivanje starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu


Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Narodne novine br. 71/99), koji je donesen nakon Zakona o mirovinskom osiguranju, stupio je na snagu 16. Srpnja 1999. Prema odredbi čl.1. toga zakona, samo invalidnim osobama koje su zaposlene tj. osigurane kao - slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, kao gluhe osobe ili kao osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez upotrebe invalidskih kolica, može se (dakle ne mora se) priznavati staž osiguranja s povećanim trajanjem i pravo na snižavanje starosne granice za ispunjavanje uvjeta samo za starosnu mirovinu, ali samo na način i uz uvjete, koji su propisani tim zakonom. Smanjivanje starosne granice ne primjenjuje se na prijevremenu starosnu mirovinu a niti za uvjete za invalidske mirovine. oji je to način i koji su to uvjeti, objasnit ćemo u daljem tekstu uz navođenje odredaba toga zakona, radi lakšeg snalaženja.

U članku 7 st. 1. navedenog zakona, propisano je da se staž osiguranja s povećanim trajanjem računa osiguranicima-invalidnim osobama, a u stavku 2. toga članka propisano je da to svojstvo osiguranika-invalidne osobe utvrđuje posebnim rješenjem Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Zato se upozorava da se takvo rješenje donosi samo u slučaju ako invalidna osoba podnese poseban zahtjev za utvrđivanje toga svojstva. Nakon toga i to samo povodom toga zahtjeva može biti utvrđeno s posebnim nalazom i mišljenjem ovlaštenih medicinskih vještaka, koji vještače i za ostala prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, da postoji svojstvo osiguranika-invalidne osobe.

Novost je novog zakona o stažu s povećanim trajanjem što je odredbom čl.7 proširio mogućnost ostvarivanja prava na računanje staža s povećanim trajanjem na gluhe osobe i na osobe oboljele od reumatoidnog artritisa, dok ranije važeći propisi to nisu predviđali. Naravno, i u ovom slučaju sve mora biti utvrđeno novim rješenjem o utvrđivanju svojstva osiguranika- invalida, kako je propisano u stavku 2. čl. 7. citiranog Zakona.

Dakle, invalidima-osiguranicima, bez takvog, posebnim rješenjem utvrđenog svojstva osiguranika invalidne osobe, ne priznaje se pravo na povećani mirovinski staž a također niti pravo na smanjivanje granice. To vrijedi za sve invalide, pa i za one kojima se staž osiguranja priznavao na temelju invalidnosti utvrđene prije stupanja na snagu toga zakona, dakle priznat im je i računat po propisima koji su se primjenjivali prije 1999.g. a prestali su vrijediti s 31.12.1998.g.

Radi izbjegavanja bilo kakve zabune, podsjećamo da se prije stupanja na snagu gore citiranog novog Zakona o stazu osiguranja s povećanim trajanjem, staž osiguranja I smanjivanje starosne granice priznavao svim invalidima s utvrđenim stupnjem tjelesnog oštećenja od najmanje 70%, ako su bili u radnom odnosu ili nekom drugom osiguranju na temelju kojeg im se prizvalo pravo na uvećani staž. Međutim to im je pravo prestalo s 31.12.1998.g. tj., s danom prestanka važenja bivšeg Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, odnosno stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br.102,98 s naknadnim izmjenama i dopunama u br. 127/00 I 59/01).

Prema tome, ako ti isti invalidi kojima je utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje prema odredbama bivšeg zakona, žele da im se ta prava priznaju i dalje, moraju podnijeti poseban zahtjev i zatražiti da im se novim posebnim rješenjem ponovno utvrdi svojstvo osiguranika-invaliidne osobe, jer samo im to daje pravo na povećani staž osiguranja i pravo na smanjivanje starosne granice kao uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu..

Dakle, bez novog rješenja, ne priznaje se ranije utvrđeni status invalida s određenim stupnjem tjelesnog oštećenja koji je priznat propisima koji su se primjenjivali do 31.12.1998..g, a na temelju kojeg se priznavalo pravo na uvećani staž i smanjivala starosna granica.

Kod samog utvrđivanja svojstva osiguranika-invalidne osobe, važno je upozoriti da utvrđivanje toga svojstva nema utjecaja na utvrđivanje sposobnosti za rad. Bitno je da se utvrdi da su bolest ili tjelesno oštećenje takvog stupnja i intenziteta da samim nastankom ili postojanjem otežavaju život i rad. Tek kada te okolnosti utvrdi vještak i kada se donese o tome posebno rješenje, navedeno se svojstvo može utvrditi najranije od 16. Srpnja 1999., tj. od dana stupanja na snagu Zakona o računanju staža s povećanim trajanjem.

Na temelju takvog rješenja priznaje se pravo na uvećani staž na način da se svakih 12 mjeseci provedenih na radu priznaje kao da je provedeno na radu 15 mjeseci. Nadalje, na temelju toga smanjuje se i starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, na način da se za svakih 5 godina provedenih na radu snižava dobna granica za jednu godinu od propisanih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu, koji su propisani odredbama cl. 30 odnosno prilaznim odredbama prema cl. 178. I 179. Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se do 2007. g. propisuju za svaku kalendarsku godinu drugačiji uvjeti starosti.

Primjer:

Ako je u ovoj godini propisan uvjet za starosnu granicu navršenih 61.g. i 6 mj. života (za muškarce), invalidna osoba kojoj je posebnim rješenjem donesenim u skladu s odredbama posebnog Zakona o računanju staza s povećanim trajanjem priznato svojstvo osiguranika-invalidne osobe, koji je proveo u tom svojstvu 5 godina, ispunjava uvjet starosti za starosnu mirovinu u 2001.g. već s navršenih 60.g. i 6 mj. života.

Isto vrijedi i za ispunjavanje uvjeta starosti za žene za koje je u ovoj godini propisano da moraju imati najmanje 51.g. i 6 mj.. života, pa ako su u statusu osiguranice-invalidne osobe u zaposlenju provele 5 godina, smanjena im je starosna granica za 1 godinu, pa pravo na starosnu mirovinu mogu u ovoj 2001.g. ostvariti već s navršenih 50.g. i 6 mj. života. Naravno, u oba slučaja moraju imati najmanje 18 g. I 6 mj. mirovinskog staza.

Još jedno dodatno korisno upozorenje, jest obveza osiguranika-invalidne osobe da rješenje, kojim mu je utvrđeno svojstvo invalidne osobe odmah dostavi svojem poslodavcu, a poslodavac će o tome obavijestiti HZMO, koji će naplatiti dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem od državnog proračuna (dakle ne od poslodavca).

Zaključna poruka

Budući da se svojstvo osiguranika-invalidne osobe nakon 16. Srpnja 1999.g. utvrđuje i priznaje samo na temelju podnesenog zahtjeva, preporuča se da svi osiguranici koji smatraju da su invalidne osobe iz članka 7. Stavak 1. Zakona o stažu s uvećanim trajanjem, tj. ako misle da ispunjavaju uvjete za priznavanje toga svojstva, jer im se staž osiguranja s povećanim trajanjem i pravo na smanjivanje starosne granice nakon 16. Srpnja 1999.g. računa tek od toga dana i pod uvjetom da im je utvrđeno navedeno svojstvo osiguranika-invalidne osobe po tom zakonu.

Zapošljavanje invalida i profesionalna rehabilitacija

U „Narodnim novinama“ br. 143/02 objavljen je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom a na temelju tog zakona Vlada Republike Hrvatske donijela je i posebnu Uredbu o osnivanju fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom („Narodne novine“, br. 116/03). Radi korištenja prava prema tim propisima upozoriti ćemo na bitne pojmove i prava koja se mogu ostvariti na temelju tih propisa.

Tko se zakonom smatra invalidnom osobom?

To je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje, koje za posljedice ima trajnu ili najmanje 12 mjeseci umanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu. Naglasak na „smanjenim mogućnostima zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu“. Nadalje, Zakon propisuje da je „osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti“ i osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta ali jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednikim ili sličnim poslovima, ima za posljedicu trajnu ili najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost radno se osposobiti, zaposliti i raditi na tržištu rada pod općim uvjetima. Osim toga, Zakon iznimno propisuje da se „osobom s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti“ može smatrati i osoba s invaliditetom, čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe, ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.

Koje su to osobe „s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti“?

Zakon propisuje da su to:

  1. korisnici novčanih naknada do zaposlenja, koji su ta prava ostvarili na temelju propisa o socijalnoj skrbi;
  2. osobe s profesionalnom nesposobnošću za rad utvrđenoj prema propisima o mirovinskom osiguranju;
  3. osobe koje su ostvarile pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata;
  4. osobe koje su ostvarile pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji;
  5. učenici s teškoćama u razvoju i učenici s većim teškoćama u razvoju utvrđenim prema propisima o srednjem školstvu;
  6. osobe s invaliditetom a starije od 21 godine, koje pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili rad ne mogu ostvariti prema prethodno nabrojenim uvjetima za toč. 1 do 4.

Tko utvrđuje invaliditet i smanjenu radnu sposobnost?

Za svaku skupinu navedenu pod točkama 1. do 5. mjerodavno je nadležno tijelo koje odlučuje o pojedinim pravima. Dakle zahtjev za utvrđivanje takvog invaliditeta, odnosno smanjene radne sposobnosti mora se podnijeti tim tijelima. Za utvrđivanje invaliditeta i smanjene radne sposobnosti za starije od 21 godine (osobe iz toč. 6) zakon propisuje da se to utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenog liječnika nadležnoga za socijalnu skrb.

Postupak utvrđivanja invaliditeta i smanjene radne sposobnosti pokreće se na zahtjev invalidne osobe ili zahtjev njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika. Međutim, poticaj za podnošenje zahtjeva za pokretanje tog postupka, mogu dati i izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, roditelj, socijalni radnik i defektolog.

Zakon posebno naglašava da se upisom u Hrvatski registar osoba s invaliditetom automatski stječu prava.

Koja su moguća prava?

Prava koja se mogu ostvarivati nakon provedenog postupka i utvrđivanja invaliditeta, odnosno smanjenja radne sposobnosti su sljedeća:

  • profesionalna rehabilitacija
  • pravo na zapošljavanje pod određenim općim uvjetima na tzv. otvorenom tržištu rada
  • zapošljavanje pod posebnim uvjetima u zaštitnim radionicama, a tu spada i samozapošljavanje otvaranjem vlastitog obrta, vlastitog trgovačkog društva, obavljanje samostalne djelatnosti ili zapošljavanje u obiteljskom gospodarstvu.

Ako se radi o zapošljavanju na „općem tržištu rada“, to se odnosi na obvezu tijela državnih uprava, tijela sudbenih vlasti, jedinice lokalne samouprave, tijela ostalih javnih službi i raznih fondova i drugih pravnih osoba koje su u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske, da moraju imati zaposleno do 31. 12. 2004. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 49 zaposlenih, do 31. 12. 2008. najmanje jednu invalidnu osobu na 32 zaposlena, da bi 2020. godine trebali zapošljavati najmanje jednu invalidnu osobu na 16 zaposlenih.

Ove obveze su lagani pomak u pravcu zaštite prava na rad invalida, jer moglo se propisati i kraće rokove za obvezu njihovog zapošljavanja. Treba se nadati da će jači poticaji za zapošljavanje invalida i njihovu profesionalnu rehabilitaciju poteći od novoosnovanog Fonda za čiji rad sredstva osigurava Vlada.

Radi uključivanja u mogućnost otvarivanja prava invalida prema tom novom Zakonu, savjetuje se invalidima koji misle da ispunjavaju uvjete koje su ukratko opisani, neka pokrenu postupke za utvrđivanje njihove invalidnosti, odnosno smanjenje radnih sposobnosti.

Preporuča se također, da se za detalje pročitaju zakonski propisi koje smo naveli i eventaulano konzultira mjerodavna tijela koja su nadležna za utvrđivanje njihovog statusa.

Podnošenje zahtjeva za invalidsku mirovinu

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi HZMO-a. Tiskanica zahtjeva može se kupiti u «Narodnim novinama» a može se i sam napisati. Bitno je da se navedu ssvi bitni osobni podaci (ime i prezime, dan mjesec i godina rođenja, matični broj građana i eventualno osobni broj osiguranja).Nadležnost za primanje zahtjeva za invalidsku mirovinu i rješavanje toga zahtjeva određuje se prema slijedećim mjerilima, i to kako slijedi:

  1. Nadležna je područna služba HZMO-a na području na kojem je osoba koja podnosi zahtjev osigurana;
  2. Međutim, ako je podnositelj zahtjeva izvan radnog odnosa dulje od 12 mjeseci ili je izvan osiguranja kao obrtnik, samostalna djelatnost ili poljoprivrednik, a od posljednjeg zaposlenja, odnosno osiguranja je proteklo više od 12 mjeseci, nadležna je područna služba na području koje je prebivalište osobe koja podnosi zahtjev;
  3. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

Pri podnošenju zahtjeva za invalidsku mirovinu, potrebno je priložiti slijedeće dokumente i tiskanice:

  • tiskanicu 1-IN (Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika);
  • tiskanicu 2-IN (Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja) – popunjava ga poslodavac ako je osiguranik u radnom odnosu;
  • radnu knjižicu ( ili fotokopiju);
  • te ostalu medicinsku dokumentaciju.

Ako je osiguranik bio zaposlen u inozemstvu, potrebno je to navesti u zahtjevu a također navesti i ime države, te uz već navedeno priložiti:

  • dokaze o radu u inozemstvu (osiguraničke karte, broj osiguranja pod kojim je vođen u inozemstvu i slično);
  • dokaz o hrvatskom državljanstvu ili državljanstvu države u kojoj je bio osiguran;
  • izvod iz matične knjige rođenih i vjenčanih.

Ako se zahtjev za obiteljsku mirovinu a zbog invalidnosti podnosi nakon smrti osiguranika, nadležna je područna služba HZMO-a na području koje je osoba od koje se izvodi pravo na mirovinu bila posljednji put osigurana, a ako je od posljednjeg osiguranja proteklo više od 12 mjeseci, nadležna je područna služba na području koje je prebivalište osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište osobe od koje se izvodi pravo na mirovinu bilo u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

Popunjenom zahtjevu za obiteljsku mirovinu (tiskanica se može nabaviti u 'Narodnim novinama'), potrebno je priložiti:

  • medicinsku dokumentaciju na temelju koje se može pokrenuti postupak utvrđivanja invalidnosti, odnosno vještačenja
  • radnju knjižicu osobe od koje se izvodi pravo na mirovinu
  • smrtni list
  • vjenčani list
  • rodne listove za sve članove obitelji koji traže da im se prizna pravo na mirovinu
  • školske potvrde za djecu na redovitom školovanju
  • izjavu jesu li CLANOVI obitelji zaposleni, odnosno koriste li neku drugu mirovinu.

Zahtjev za naknadu zbog tjelesnog oštećenja

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi HZMO-a. Što se tiće nadležnosti za primanje zahtjeva i njegovo rješavanje vrijedi sve što je rečeno i za invalidsku mirovinu.

Popunjenom zahtjevu (tiskanica se može nabaviti u 'Narodnim novinama') potrebno je priložiti prijavu o ozljedi na radu , odnosno medicinsku dokumentaciju iz koje se može zaključiti da se radi o posljedicama profesionalne bolesti.

Podsjećamo da se više ne može ostvariovati pravo na novčanu naknadu za tjelesna oštećenja koja nastanu zbog povreda izvan rada ili zbog bolesti.

Stjepan Androić, dipl. pravnik

 

 

Vodič za OSI u IŽ

vodić za osi Istarske županije